Svake godine 6. prosinca, ispred crkve, jedan stari dotrajali brod završava u žrtvenom ognju za spas svih brodova koji još plove, u čast sv. Nikoli - zaštitniku pomoraca, ribara i putnika. Na brijegu iznad komiške uvale podigli su vjerojatno već u 12. st. biševski benediktinci utvrđeni samostan s crkvom sv. Nikole, iako se u dokumentima spominje tek u 13. st. Od ovog su samostana ostali dijelovi koji su danas dio sklopa nazvanog Muster (lat. monasterium = samostan). Njegova očuvana kula spada među najstarije obrambene kule u Dalmaciji. No, slutnje o postojanju nekog ranokršćanskog zdanja na prostoru današnjeg Mustera nisu neopravdane. Uz ovaj je samostan vezana predaja da ga je 1177. g. pohodio papa Aleksandar III. i pritom posvetio samostansku crkvu sv. Nikole. Prema predaji, to se zbilo tijekom putovanja papine flote za Veneciju. Usmena predaja navodi da su Aleksandra III. na Palagruži ugostili komiški ribari, iako o tome povijesna vrela samo navode da je na Palagruži „obilno večerao u dobru raspoloženju“. Ta je samostanska crkva današnja sjeverna lađa u kojoj se nalazi oltar sv. Nikole. Kasnije je kula nad njezinim pročeljem pretvorena u zvonik. Iznad vrata je u kamenu uklesano A. D. DCCCL (Godine Gospodnje 850.), što je, prema stilskim obilježjima, kasnijeg porijekla. Drveni oltari u komiškim crkvama, posebno veliki oltar u Musteru, predstavljaju najbolja ostvarenja drvorezbarstva kod nas. U crkvi su očuvane i nadgrobne ploče komiških rodova i bratovština, kao i grob s natpisom opata Radovana. Na trijumfalnom luku se nalazi veliko raspelo s Bogorodicom i sv. Ivanom. Do danas je očuvano nekoliko primjeraka vrijednog liturgijskog ruha iz 15./16. st., koje svjedoči o odjeku europskih kretanja u našim krajevima. I u crkvi Gospe Gusarice i u župnoj crkvi pozornost plijene drvene propovjedaonice na kojima se uočavaju zakašnjeli renesansni oblici. Samostan su napustili benediktinci u 15. st., a službeno ga je ukinuo papa Kalist III. 1458. g., no naslov opata nosili su naslovni opati sve do posljednjega u 18. st. Još u 19. st. ova je crkva uz naslov župne crkve imala i naslov opatske crkve. Na pjevalištu se nalaze orgulje iz 1895. g. Izradio ih J. Vanický (Třebechovice, Češka), a zamijenile su stare nepoznatog autora iz 1794. g. Pred crkvom se svake godine o blagdan ovog sveca obavi veliki obred. kip sv. Nikole iznosi se iz crkve i nosi u procesiji oko samostana, a pred crkvom se taj dan 6. prosinca, spaljuje islužena barka, na rukama dovučena s komiške rive. Ova ritualna ceremonija koja u sebi sjedinjuje kršćansku pobožnost s univerzalnom simbolikom preporoda i obnove središnji je događaj i privlačan za turiste.